Nekategorisano

Gdje počinje probava?

Podijeli ovaj sadržaj

Kada se priča o putu hrane kroz organizam, priča počinje sa: “Probava počinje u ustima…”, na šta se nastavlja ostali suhoparni dio.
Više volim kad vidim ono što mi se priča, kad mi se da savjet kako nešto da uradim, kada mi se otkrije neka mala tajna koja će svaku priču učiniti čarobnom (ili u najmanju ruku jestivom). Tako ću i ja pokušati biti praktična i inspirativna u ovome što pišem. I pogodite nešto, otkriću vam i poneku tajnu. 😉

Pretpostavljate da ću pisati o zdravoj hrani. Ne bi valjalo da doktorica piše o nezdravom. Međutim, koliko god će to biti zdravo, nastojat ću da bude i ukusno, a isto tako i oku lijepo. Jer, vrlo često očima, a ne razumom, odlučujmo hoćemo li nešto pojesti. Naravno, ono što je meni ukusno ne može biti ukusno svima. Ukusi su različiti. Ali, recimo da ću pisati o onim stvarima koje su dobile parlamentarnu većinu u mojoj kući (ako uzmemo da djeca nemaju pravo glasa, ovu većinu predstavlja moj muž – pretpostavit ćemo da je nepristrasan u ocjenjivanju, ako je to moguće).
Po meni probava ne počinje u ustima. Ona počinje u šerpi, pa i prije toga. Počinje tamo gdje ste kupili neku namirnicu koju ćete spremati. Ako je namirnica dugo stajala (npr. neko povrće), koliko god je promovirali kao zdravu, ona u vašem slučaju ne mora biti zdrava. Neki sastojci u njoj će propasti stajanjem, pogotovo ako je bila pod utjecajem toplote i drugih vanjskih faktora. Onda, dok je donesete kući, pa je ostavite negdje dok se ne nakanite da je spremite… i tek onda u šerpu. Onda dolazi termička obrada namirnica, koja često zna uništiti njene najbitnije sastojke. Ako znate da u jagodi ima vitamina C, ali je stavite u kolač i pečete, vitamin C ćete uništiti. Isto tako, ako ste čuli da u paradajzu ima likopena, koji je vrlo bitan u borbi protiv karcinomskih ćelija i jedete ga svježeg, nećete imati koristi od njegovog likopena. On se aktivira u paradajzu tek pri termičkoj obradi, što duže – to bolje. Naravno, time se uništava vitamin C i još neki sastojci iz paradajza, ali njih možete nadoknaditi iz ostale hrane. Dakle, kuhajte paradajz da bi iskoristili njegov likopen. Domaći sos-paradajz je super zdrav, pa iskoristite tu činjenicu. Pogotovo ako imate svoj vrt.
Kad se sve ovo uzme u obzir – brojanje kalorija, nutritivnih sastojaka i ostalo – ludilo u vezi s hranom i nema baš mnogo smisla. Pa čak i ako uzmemo neku namirnicu koja je potpuno očuvana, pa je svježu pojedemo, neće svaki organizam jednako iskoristiti njene hranjive sastojke. Zato, trebamo jesti raznovrsnu hranu i to u umjerenim količinama. Glavna vodilja je to da ni sa čim ne treba pretjerivati. Ako pojedemo kilogram jabuka sigurno je da će organizam izbaciti ono što mu je višak taj dan. Ali ako jedemo po jabuku svaki ili svaki drugi dan, onda se već možemo nadati da ćemo dobro iskoristiti ono što smo pojeli. Dakle, trebamo jesti racionalno.
Osim toga, hrana može biti izvrstan hobi. Mogućnosti za eksperimentisanje i kreativnost su beskrajne. Svakom receptu možete dati dašak svoje osobnosti i uživati u spremanju obroka. Za mene je pripremanje hrane najbolja antistres terapija.
E sad, da ne ostane sve na teoretisanju, predložiću vam recepte za jednu super-salatu sa kuhanim jajima. Ovo je salata koja se može poslužiti kao kompletan obrok (idealna je za večeru), jer sadrži sve tri makronutrijenta: ugljikohidrate, proteine i masnoće. Osim toga, puna je vitamina i minerala. Šta čovjeku više treba?
Sastojci:
•    2 kuhana jajeta
•    1 avokado
•    1 narandža
•    bundevine sjemenke
•    maslinovo ulje
•    so, biber
Ovo je količina namirnica za dvije osobe. Kuhana jaja se izrežu. Avokado se prepolovi i odmah se mora poprskati limunom, jer vrlo brzo pocrni. I on se izreže. Narandža se isfiletira. Bundevine sjemenke se malo zagriju na tavi bez masnoće. Tako dobiju poseban okus i miris. Sve se lagano izmiješa. Popršće se maslinovim uljem, posoli i pobiberi. Naravno, vi se možete igrati, dodavati i oduzimati namirnice po želji. Na primjer, jaja možete zamijeniti tunjevinom ili pilećim filetima.  
Kuhana jaja su bitna u ovom receptu, jer su, imeđu ostalog, izvor proteina. Jedno vrijeme im se osporavala uloga u našoj ishrani zbog sadržaja holesterola u žumanjcetu, ali se polako i sigurno vraćaju na tapetu zdravih i visokovrijednih namirnica. Čak se i halabuka oko holesterola stišava. Ali, o tome nekom drugom prilikom.
Namjerno sam u recept stavila avokado, kako bi ova priča bila izazovnija i zdravija. Avokado su u prošlosti nazivali šumskim maslacem, jer ima veliki udio masnoća. Njegove masnoće su vrlo poželjne, a kod nas se rijetko koristi, što je velika šteta. Neki autori, koji se bave ishranom, navode da se treba jesti hrana sa podneblja odakle potičemo. Jednim dijelom se slažem s tim, ali mislim da je šteta ne probati i povremeno ne koristiti sve blagodati namirnica do kojih možemo doći. Zato predlažem da povremeno ubacite u svoju ishranu  avokado, mango, komorač i ostale egzotične namirnice.
Razumljivo je zašto je narandža u receptu. Vitamin C je neophodan sastojak svake salate. Nemojte da vas zbuni narandža. Neko će reći: kako ću jesti narandžu u slanoj salati? Ja kažem: kad probaš vidjet ćeš da je to idealna kombinacija. Osim toga, izvor je ugljikohidrata (u ovom slučaju voćnih šećera) i vlakana.
Bundevine sjemenke receptu daju posebnu čar jer su hrskave i jako lijepo mirišu kad se zagriju. Pune su vitamina i minerala, omega-3 masnih kiselina i biljnih proteina.
Maslinovo ulje je šlag na tortu za ovu zdravu mješavinu. So se stavlja po želji, ali ne treba pretjerivati, pogotovo ko ima problema sa visokim krvnim pritiskom i bubrezima. Biber i ostali začini su vam na volju.
Namjerno neću detaljisati koje vitamine, minerale i ostale sastojke sve ovo sadrži. To se sve može naći na internetu. Ja samo hoću da pokažem da jednostavna salata može imati sve što vam je potrebno za jedan zdrav i ukusan obrok.
Pošto se kod nas glavni obrok ne može zamisliti bez hljeba, salatu možete jesti sa integralnim hljebom, tostom i sl.