Nekategorisano

Boza

Boza je fermentirani bezalkoholni napitak popularan u Kazahstanu, Turskoj, Krigistanu, Albaniji, Bugarskoj, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, te u nekim krajevima Rumunije, Srbije i Ukrajine.

To je piće od slada kukuruza,  pšenice ili prosa. Gusta je i ima slatkasto kiseli ukus. Postoje verzije boze,  a najpoznatije su bugarska, albanska i turska boza.
Fermentirana pića od žitarica poznata su još od 9. ili 8. vijeka P.N.E. i to kod Anadolaca i Mezopotamaca. Naziv boza se pojavljuje u 10. vijeku kod azijskih Turaka, a kasnije se proširio po balkanskim zemljama. Svoju zlatnu eru boza je doživjela sa širenjem Otomanskog carstva i u to vrijeme postaje najomiljenije piće u metropolama. Do 16. vijeka boza se pila slobodno, ali kada se pojavila verzija tzv. Tartar boza kojoj se dodavao opijum, sultan Selim II (1566-1574) ju je zabranio. U 17. vijeku sultan Mehmed IV (1648-1687) zabranjuje alkoholna pića u koju kategoriju svrstava i bozu i zatvara brojne prodavnice boze. Putopisac Evlija Ćelebija nam govori da je boza bila u širokoj upotrebi i da je tada bilo oko 300 prodavnica boze u Istanbulu. Sadržavala je jako nizak procenat alkohola i konzumirali su je janjičari, ali nije opijala dok se ne bi uzimala u velikim količinama.

Zbog relativno visokog udjela kvasca, boza ne zadržava dugo slatkasti ukus jer dolazi do vrenja i pretvaranja kvasca i šećera u alkohol, pa se uglavnom konzumira svježe pripremljena.
Danas se služi u brojnim slastičarnama po Balkanu, ali i širom Evrope sa raznim dodacima kao što su vanilin šećer, cimet i neke žitarice.

Jedan litar boze sadrži 1000 kalorija, četiri vrste vitamina A i B, te vitamina E. Nastaje fermentacijom mliječne kiseline koja se nalazi u sastojcima i olakšava probavu. Vjerovalo se da boza pospješuje rast ženskih grudi i preporučivala se tokom dojenja jer stimuliše proizvodnju majčinog mlijeka.

 

BOZA RECEPT

Pri preuzimanju teksta/sadržaja sa web stranice iftarskimeni.com dužni ste navesti izvor i staviti link na izvorni sadržaj!