Kako se kaže, tarhana, tahrana ili trahana?

Svugdje u Bosni i Hercegovini tradicionalna domaća supa nad supama naziva se tarhana, samo je u Krajini zovu trahana. Za ovo jelo se vjeruje kako potječe iz istočnog Egeja, te da se originalo zove “tarakhaneh“ što znači – hrana za siromašne. Danas je tarhana sve više u upotrebi i sastavni je dio jelovnika skoro svakog restorana.

“Riječ tarhana je orijentalnog, tačnije perzijskog porijekla. Međutim, u naš jezik je dospjela preko jezika posrednika. Turci su u svoju gastronomiju preuzeli jelo, a onda su uz njega preuzeli i taj naziv ‘tarhuane’, s tim da su ga prilagodili u ‘tarhana’. Onda na scenu stupamo mi i uzimamo od Turaka i jelo i već gotov, adaptiran naziv tj. tarhanu. Uporedimo li naporedne oblike tarhana i trahana vidjet ćemo da je u ovoj drugoj riječi došlo do premetanja glasova a i r, odnosno oni su zamijenili svoje pozicije. Tako je naš narod riječ tarhana doveo u vezu sa riječju trati, jer je to jedan od postupaka prilikom spravljanja tjestenine potrebne za pravljenje ovog jela i onda je u skladu s tom jezički neutemeljnom relacijom nastala trahana u Bosanskoj krajini”, pojasnila je Belkisa Dolić, profesorica bosanskog jezika.

Ljubitelji uživanja kuhanja u hladnim danima, kao i oni koji žele obradovati svoje ukućane i goste tradicionalnim bosanskim jelom, i ove godine su imali priliku da u Gradskom parku Gelenderi u Bihaću saznaju sve o načinu pravljena tarhane, tradicionalnog bosanskog jela o kojem se vještine i način kuhanja prenose iz generacije na generaciju. U okviru ovogodišnje manifestacije “Trahanijada 2019” kulturno-umjetnička društva i udruženja žena, kao i vlasnici privatnih obrta pripremali su tarhane po krajiškom receptu, a ljubitelji i degustatori tarhane učinili su cijelu manifestaciju dodatno zanimljivom.

“Prije se trahana pravila obično i bez začina. Tijesto, soli i jedno jaje se umuti, a danas se trahana drukčije pravi i malo je bogatija danas trahana. Stavlja se više vrsta povrća, doda se meso koje se preprži i začini, na to se donalije voda i kuha se”, pojašnjava Asima Bejtić iz Udruženja žena Brekovica.

Glavno narodno jelo

U Krajini je ovo jelo, na kojem su othranjene generacije Krajišnika, u proteklim godinama dobilo svoju manifestaciju koja svake godine okupi određen broj ljubitelja tarhane koji se kroz druženje i zabavu takmiče ko će napraviti bolju tarhanu.“Imamo bijelu trahanu koja se pravi na mlijeku koju smo svi kao djeca jeli prije tridesetak godina, kada nije bilo salama. Imamo crvenu trahanu koja se još zove kisela trahana i imamo još trahanu sa povrćem. To su tri najpoznatije trahane, a glavna odlika sve tri vrste trahana je da se prave na domaćem maslu”, pojašnjava Ismet Šehić dugogodišnji kuhar.

Što se tiče načina pravljenja trahane u Krajini, oni malo stariji kažu da se on puno ne razlikuje od onih u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine.

“Način pravljenja trahane je svugdje isti. Dobiva se potkuhavanjem tijesta koje nadolazi desetak dana, a zatim se rastire i suši. Mi smo kao udruženje putovali u razne krajeve Bosne i Hercegovine, i svugdje je to otprilike isto. To je bilo glavno jelo prije, jer nije bilo supa do sada tako da se ona uvijek servirala uz svako jelo ili onda kada domaćin nema hrane da pripremi dobar ručak, ima trahana i ona je bila nezaobilazan dio trpeze svake porodice”, kaže Mešić Razija iz Udruženja žena Ljutočke doline.

Vrijedne ruke članica Udruženja žena Brekovica pripremili su sitnu i krupnu trahanu shodno pojedinačnim ukusima, kako bi posjetitelji mogli degustirati, a po potrebi na licu mjesta kupiti neku od domaćih krajiških trahana.

“Evo upravo pripremamo sastojke za trahanu koju ćemo kuhati. Imamo našu domaću krajišku trahanu koju smo same pripremile, rastrale kroz rešeto, a zatim osušile. Imamo dvije vrste trahane – sa sitnim i krupnim zrnom, ovisno o tome kako ko voli. Neko voli sitnija zrna, a neko krupnija. Mi imamo rešeta za obje vrste trahane. Ova sa sitnim zrnom se puno brže priprema i bude gotova za pet minuta”, kaže Asima Bejtić iz Udruženja žena Brekovica.

Nadaleko čuvena hrabrost i odvažnost krajiško čovjeka, njegova historija i kultura protkana je različitim običajima i tradicijom koja je tokom stoljeća ostala ista. Najbolje o tome svjedoče narodna jela krajiške sofre, a jedna od njih je krajiška trahana na kojoj je odraslo svako dijete u Krajini.

Izvor: Al Jazeera, 2019. god.