Nekategorisano

Zašto nam je so bitna

So je neophodan sastojak za funkcionisanje ljudskog tijela, bez kojeg ne bismo preživjeli. To je i razlog zašto je so u antičko doba bila vrijednija od zlata, jer zlatom ne možete sačuvati meso od kvarenja.
So je bila važna i u vrijeme kad je ljudski rod živio bez rashladnih uređaja i bez poznavanja hemijskih konzervanasa.
Koliko je so bitna?
U engleskom jeziku riječ za so (salt) je vezana za riječ salary/plata koja je slična na nekoliko evropskih jezika i dolazi od toga da je so nekad bila valuta kojom se plaćalo u mnogim dijelovima svijeta.
So je, dakle, važna zbog mnogo više razloga osim onog da daje okus hrani. Nalazi se u krvi i ostalim tekućinama našeg organizma, bez soli naši živci i mišići ne bi ispravno radili, a želudac ne bi mogao prerađivati hranu u energiju.
Zašto je so važna našem organizmu?
– So je snažan anti-stress element u tijelu
– So je od vitalnog značaja za odstranjivanje viška kiselosti iz stanica tijela, a naročito stanica mozga.
– So je neophodna u liječenju emocionalnih i afektivnih poremećaja.
– So je potreban element u liječenju dijabetičara. So pomaže da se uravnoteži razina šećera u krvi i smanjuje potrebu za inzulinom. Voda i so smanjuju štete povezane s dijabetesom.
– So je od vitalne važnosti za komunikaciju i slanje informacija između živčanih stanica te za rad moždanih stanica od rođenja do smrti.
– Malo soli na jeziku će se zaustaviti uporan suhi kašalj, voda će poboljšati taj učinak.
– So spriječava grčenje mišića.
– So je od apsolutno vitalnog značaja za stvaranje strukture kostiju. Osteoporoza je u najvećoj mjeri uzrokovana nedostatkom vode i soli u tijelu.
– So je važna za apsorpciju hrane kroz crijevni trakt.
– Sol je od velikog značaja kod čišćenja katara nosa i začepljenja sinusa, te kod lučenja sluzi, posebno kod osoba sa astmom.
Koliko nam je soli potrebno.
Iako je so neophodna našem organizmu, ipak je treba konzumirati umjereno, zato što višak soli uzrokuje mnogo ozbiljnije zdravstvene probleme, od kojih je najrašireniji visok pritisak.
Odrasla osoba treba da unosi 6g soli dnevno, minimalno 1,5g.Stručnjaci smatraju da ova količina treba da bude još manja za bebe i djecu, kao i za starije osobe jer njihovi bubrezu ne mogu izbaciti višak soli. Sadašnja istraživanja pokazuju da prosječan unos soli dnevno iznosi 10-12g, što je više od preporučenog. Višak soli u organizmu podiže pritisak, razara kardiovaskularni sistem i izaziva moždani udar.

Kako da kontrolišemo unos soli?
Naša nepca navikla su se na određenu količinu soli, ali ona se mogu prilagoditi za samo nekoliko nedjelja na jela sa manje soli. Jedna kašičica je količina soli od šest grama. Vrlo je teško izmjeriti upotrebu soli zato što se od 65 do 85 procenata soli već nalazi u namirnicama koje koristimo, i tu se ne računa ona so koju dodajemo tokom pripremanja hrane. Hljeb,žitarice,peciva i jela iz konzerve i gotova jela mogu imati veliku količinu soli. Takođe, dosta soli ima i u namirnicama čiji se slani ukus očigledno osjeća, kao što su čips,suho meso, sir i masline. Zato pročitajte par korisnih savjeta o tome kako da promijenite navike vezane za prekomjeran unos soli koji može biti loš za vaše zdravlje
– Birajte svježu hranu, ona koja je konzervisana ima pored nezdravih konzervanasa i veliki procenat soli.
– Začinite hranu limunom, sirćetom, bijelim lukom i začinskim biljem.
– Spremajte uvijek domaće supe i umake u kojim možete odrediti koliko će te soli staviti.
– Kada kupujete namirnice birajte one koje imaju manji pocenat natrijuma.
– Ako ste ovisni o grickalicama, izaberite one neslane ili sa manje soli.

Uživajte u hrani bez soli na stolu.