Ramazan i dijabetes

Ukoliko imate dijabetes potrebno je da se pripremite za ramazanski post. Ove godine ramazan je u periodu godine kada vrijeme posta traje skoro 18 sati. Post osoba koje imaju dijabetes, posebno u ovako dugom trajanju, može izazvati manje probleme. Ukoliko planirate da postite tokom mjeseca ramazana razgovarajte sa svojim ljekarom – dijabetologom koji će vam dati upute kako da na najbolji način upravljate svojim dijabetesom i uspješno ispostite mjesec ramazan.

Prema posljednjem popisu stanovništva Bosne i Hercegovine koji je proveden 2013. godine, kao pripadnici islamske vjeroispovijesti izjasnilo se 1,7 miliona stanovnika. Uzmemo li u obzir prevalencu dijabetesa u Bosni i Hercegovini koja iznosi 12,63% dolazimo do broja od oko 226 hiljada dijabetičara islamske vjeroispovijesti, od čega je za pretpostaviti da značajan broj upražnjava ramazanski post ili bi to želio.

Ramazan je mjesec baziran na lunarnom kalendaru čije trajanje varira između 29 i 30 dana. Osobe koje poste tokom mjeseca ramazana ustežu se od hrane, pića, pušenja ili uzimanja lijekova oralnim putem (tablete, kapsule, sirupi) u periodu od svitanja do zalaska sunca. Prema islamskom učenju, post nema namjeru da optereti osobu koja ga praktikuje. Ramazanski post je četvrti od pet stubova islama ili islamskih šartova i predstavlja obaveznu dužnost (farz) za odrasle muslimane, osim onih koji pate od bolesti, putuju, ili su stariji, trudnice, majke dojilje, imaju dijabetes ili prolaze kroz menstrualni ciklus. Bolesnici odnosno osobe koje nisu fizički u mogućnosti da poste nisu dužne ispunjavati ovu obavezu kako je rečeno i u Svetoj Knjizi muslimana – Kur`an: ”Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti.” (El-Bekare, 185.)

Bolesnici se, s aspekta propisanog posta i odnosa prema njemu, mogu podijeliti u tri grupe:

1. Oni koji bi doveli svoj život u pitanje ako bi postili. Takvima nije dozvoljeno postiti i njima je obaveza da ne poste.

2. Oni koji osjećaju veliku poteškoću kada poste, ali im to ne šteti. Takvima je dozvoljeno da ne poste jer potpadaju pod pojam ”bolesnika” – onog kojem je dozvoljeno da mrsi. Štaviše, njima je prioritetnije da mrse nego da poste, jer, na taj način koriste dozvoljene olakšice

3. Osoba koja je bolesnik, ali ne bi osjećala nikakvu poteškoću ukoliko bi postila, niti bi joj post štetio. Po ispravnijem mišljenju, takvoj osobi obaveza je da posti, jer ostavljanjem posta ništa ne postiže. Kao primjer možemo navesti onoga koji je slomio ruku i ne osjeća nikakve bolove od toga, osobu koja je prehlađena itd. Takva osoba obuhvaćena je riječju bolesnik, ali pošto nema bolova i post joj ne šteti, obaveza joj je da posti.

Šta se dešava u organizmu tokom posta?

Ramazanski post podrazumijeva uglavnom dva obroka dnevno (unutar 24 sata) i to prije svitanja i nakon zalaska sunca. Tokom perioda posta, u periodu od osam sati nakon posljednjeg obroka organizam počinje da iskorištava energetske zalihe kako bi održao normalan nivo šećera (glukoze) u krvi. Ovo inače ne predstavlja problem kod zdravih osoba, ali ukoliko imate dijabetes i uzimate određenu terapiju poput oralnih antidijabetika ili inzulina, pod povećanim ste rizikom za pojavu hipoglikemije kao i dehidracije. Pored ovih stanja povećana je i mogućnost nastanka dijabetičke ketoacidoze kao ozbiljne metaboličke komplikacije. Rizik od znatnog povećanja nivoa šećera u krvi posebno se može javiti nakon obilnih obroka u vrijeme sehura (jutarnjeg obroka) i iftara (večernjeg obroka). S druge strane, ramazanski post donosi i brojne benefite poput prilike za poboljšanje životnih navika, ubrzan gubitak povećane tjelesne težine ili prestanka pušenja. Također, ovo je često prilika za poboljšanje odnosa sa ljekarom kroz detaljniji i dublji razgovor kao i bolje planiranje termina za obroke.

Predramazanski medicinski pregled

Svi pacijenti koji imaju želju da poste tokom ramazana trebalo bi da se pripreme i urade predramazanski medicinski pregled. Idealno je uraditi pregled 1-2 mjeseca prije početka posta, a uključuje procjenu općeg stanja kao i laboratorijske testove nivoa šećera u krvi i lipida, kao i krvnog pritiska. Također, u ovom periodu potrebno je izvršiti potrebne prilagodbe terapije i prehrambenih navika.

Provjeravajte nivo šećera u krvi i tokom trajanja posta:

Od velike je važnosti da kontrolišete nivo šećera u krvi tokom posta odnosno u toku dana dok postite kako biste prevenirali eventualnu pojavu hipoglikemije. Uzorkovanje krvi i mjerenje šećera primjenom glukometara i trakica vam neće pokvariti post.

Buđenje i jutarnji obrok (sehur):

Dugi vremenski period od nekoliko sati bez obroka povećava rizik za pojavu hipoglikemije. Mnogo je lakše stabilizovati nivo šećera u krvi tokom posta ukoliko jedete jutarnji obrok odnosno sehur prije zore, nego da to uradite iza ponoći ili prije spavanja.

Koju vrstu hrane je preporučeno jesti za jutarnji obrok (sehur):

Poželjno je jesti šrkobne ugljikohidrate koji se sporo razgrađuju, a sadrže ih namirnice poput višestrukog hljeba, žitarice na bazi zobi, basmati riža ili grah, mahunarke, leća te voće i povrće. Kao i inače, potrebno je jesti razumne količine bez prejedanja uz dosta vode.

Koju vrstu hrane je preporučeno jesti za večernji obrok (iftar): 

Ne samo tokom ramazana, već i tokom cijele godine, važno je jesti u razumnim količinama. Konzumiranje previše pržene i hrane bogate mastima doprinijet će debljanju i povećanju nivoa šećera u krvi te otežati njenu kontrolu. Za iftar je preporučeno jesti srednje velike obroke. Ramazan je mjesec samokontrole i discipline, pa i u ovom smislu. Poželjno je konsultovati se i sa dijabetologom kako bi se precizirale namirnice koje su najprihvatljivije za vas.

Koju vrstu pića mogu piti?

Post može povećati rizik od dehidracije, pa se preporučuje piti dosta tečnosti bez šećera, pa je najbolji izbor voda u vrijeme sehura i iftara.

Mogu li praktikovati teravija-namaz?

Pored religijskog aspekta, teravija namaz predstavlja i dobru i poželjnu fizičku aktivnosti. Da bi se izbjegle eventualne neželjene situacije, preporučuje se da se za vrijeme iftara unosi dosta hrane sa škrobnim ugljikohidratima, pije dosta vode nakon iftara, a poželjno je sa sobom ponijeti na namaz i vodu i glukoznu terapiju u slučaju pojave neželjenih simptoma hipoglikemije.

 SAVJETI 

• Uvijek sa sobom nosite sve potrebno za regulaciju glukoze
• Imajte sa sobom identifikacijski dokument iz kojeg se lako može vidjeti da ste osoba sa dijabetesom
• Redovno kontrolišite nivo glukoze. Ovo vam neće pokvariti post.
• Kontrolišite nivo glukoze ukoliko se ne osjećate dobro tokom posta.
• Ukoliko je nivo glukoze visok ili nizak, potrebno je da se tretira.
• Ukoliko je nivo glukoze u krvi manji od 4,0 mmol/l odmah prekinite post i primijenite terapiju za nizak nivo glukoze u krvi.
• Ukoliko je nivo glukoze u krvi ispod 4,0 mmol/l na početku posta a koristite inzulin ili preparate sulfoniluree (ili bilo koju drugu terapiju koja može uzrokovati hipoglikemiju) ne započinjite post i tretirajte hipoglikemiju.
• Ukoliko je nivo glukoze u krvi veći od 16,7 mmol/l odmah prekinite post.
• Ukoliko postanete dehidrirani prekinite post odmah i popijte vode
• Ukoliko se počnete osjećati loše, dezorjentisano, zbunjeno, kolabirate ili izgubite svijest, prekinite post i popijte vode ili neku drugu tekućinu.
• Ne biste trebali prekidati terapiju inzulinom, već biste trebali razgovarati sa ljekarom u slučaju potrebe promjene doze ili vremena davanja inzulina.
• Ako se bilo šta od gore navedenog desi, obavezno razgovarajte sa vašim ljekarom prije nego ponovo odlučite da započnete post.

Izvor: preporod.com