U zemljama Sredozemlja, pa tako i kod nas polako se vraćamo svojim korijenima sve više ističući važnost pravilne prehrane kakva je bila karakteristična za naše pretke.
Ironija je tim veća što smo, zapljusnuti svojevrsnom epidemijom hroničnih bolesti poput pretilosti, dijabetesa tipa 2, srčanih i moždanih udara, ateroskleroze i malignih bolesti, otkrili da nam tzv. zapadnjački način prehrane ne odgovara. Ohrabruje činjenica da se i kod nas sve više ističe vrijednost pravilne prehrane koja je velikim dijelom posmatra kroz prizmu dobro nam znane mediteranske prehrane. Ona se zasniva na širokoj upotrebi sezonskog voća i povrća, po mogućnosti mijenjajući pojedine namirnice svakodnevno, tako da se dobije raznovrsnost jelovnika. Nadalje, preporučuje se upotreba sirovog voća i povrća, a ako se koristi kuhano onda ono mora biti pripremljeno na način koji iziskuje minimalnu obradu i što kraću pripremu.
Ugljikohidrati čine najveći dio energenata kojima se osigurava dnevni unos kalorija i uglavnom se jedu tijekom prvog dijela dana, do ranog poslijepodneva. To su riža, tjestenina, žitarice i proizvodi od žita, kao i gomoljasto povrće. Umjerena je upotreba mlijeka, ali se koriste u velikoj mjeri fermentirani mliječni proizvodi i svakako se ne smije zaboraviti tradicionalna upotreba raznis sireva. Proteini se osiguravaju unosom mahunarki (grah, grašak, bob, leća), dok se od mesa umjereno koristi bijelo meso (puretina, piletina, zečetina) i bijela riba. Jako se naglašava više puta sedmično upotreba plave ribe zbog blagotvornog djelovanja na sveukupno zdravlje organizma. Upotreba crvenog mesa u prehrani ograničena je na jednom sedmično. Maslinovo ulje čini osnovni začin u ovom načinu prehrane.
Pri preuzimanju teksta/sadržaja sa web stranice iftarskimeni.com dužni ste navesti izvor i staviti link na izvorni sadržaj!