Upotreba biljnih ulja u kuhinji

Ulja su sastavni dio naše ishrane, ona su vrijedan izvor kalorija, esencijalnih masnih kiselina, ali također služe i kao otapalo za grupu vitamina A, D, E i K.
Međutim, nisu sva ulja međusobno jednaka te svako ima svoje mjesto u procesu spremanju hrane. Obzirom da neka dobro podnose prženje, druga su bolja ako se koriste samo u preljevima za salate.

Zapamtite osnovne kategorije u procesu spremanja hrane:
Pečenje: Kokosovo,palmino, Ulje uljane repice, i suncekretovo ulje
Prženje: Ulje avokada, kikirikija, palmino ulje i susamovo ulje.
Dinstanje: Ulje avokada, uljane repice, kokosovo, ulje sjemenki grožđa, maslinovo, susamovo i suncokretovo.
Marinade i preljevi za salatu: Ova ulja ne samo da su idealan preljev za salatu nego su dobra i kao umak uz koricu hljeba: laneno ulje, maslinovo, ulje kikirikija, oraha, ili ulje pečenog susama.

Rafinirano ili nerafinirano ulje:
Najbolja su ona ulja koja se cijede na mehanički nižoj temperaturi (nerafinirana) kako bi im se u njima zadržala sva korisna svojstva i masne kiseline koje naš organizam može koristiti.
Rafinirana ulja su više stabilna i pogodna za visoke temperature kuhanja i prženja. Imajte na umu da ovaj proces uništava okus, boju i hranjive tvari u ulju.
Gdje da čuvam ulje?
Toplina i svjetlost mogu uništiti ulje tako da je najbolje da ih čuvate na tamnom i hladnom mjestu kako bi izbjegli da ulje užegne. Užeglo ulje ćete prepoznati po karakterističnom mirisu i okusu, te potrebno da ga bacite i kupite svježe.
Maslinovo ulje je promijenilo izgled u frižideru: Neka ulja, posebno maslinovo postaju nešto čvršća te poprime mutan izgled kada stoje u hladnjaku. Ne brinite, to ne utiče na kvalitet ulja i dovoljno je da ga ostavite nekoliko minuta na sobnoj temperaturi pa da ono postane tečno.

Tačka gorenja je temperatura na kojoj se ulje počinje pušiti stvarajući toksična isparavanja i štetne slobodne radikale. Uvijek bacite ulje koje je dostiglo tačku gorenja, zajedno sa hranom koju ste pržili.